Kalemljenje: Petnaest dana ušuškanosti i uloga pakovača kao najodgovornija

Loading

Čim se prvi snopovi loze okaleme i poređaju na targe, kreće njihovo pakovanje u žuti pesak. Zvuči jednostavno, naizgled kao dečija igra u pesku, a u stvari je to jedan od najzahtevnijih i najneizvesnijih procesa u proizvodnji kalemljenja loznih kalemova. Iskustvo, obazrivost, ali i sigurnost u svoje znanje i rad zasigurno jednog pakovača loznih kalemova čine dobrim, a takav je upravo Zoran Brođanac iz Velike Drenove, koji nam je ovog marta u selu pored njegovog, Selištu, objasnio i pokazao proces pakovanja i izvođenja loznih kalemova.

Pravilo je da pravila nema

Nakon što se okalemi, iz ruku kalemara, snop od sto kalemova iliti stotina, kako to u ovom kraju zovu, odlazi na jednu dasku-targu gde čeka svoj red kako bi se spakovala, zalila vodom, popeskala i ušuškala u žuti pesak predviđen baš za ovakvu proizvodnju. Zoran je tu da radi i nadgleda ovaj proces, a koliko je on zahtevan, iz kojih etepa se sastoji i kojih se pravila pakovač mora pridržavati, on objašnjava sledeće:

,,Osnovno pravilo je da domaćin spremi dobar materijal, da podloga i pelceri budu zdravi, a pesak kvalitetan. Kad je to obezbeđeno, onda iskopamo rupu, pakujemo stotinu u rupu, onda se ona lepo zatrpa, zalije vodom da ima dovoljno vlage i popeska.” Sve ovo deluje lako i brzo, ali nije baš tako.

,,Ako nije dobro zaliveno vodom, postoji opasnost da loza izgori u seku, a do toga nikako ne bi smelo da dođe. Upravo iz tog razloga pridržavam se pravila da sve to bude dobro spakovano i zaliveno, to je ono osnovno i na kraju krajeva jedino pravilo jer ako bismo pričali o nekim detaljnijim pravilima i načinu rada, toga nema”, ističe Zoran.

Pakovanje stotine u pesak

Na pitanje, kako zna koliko vode da stavi i koliko peska da utroši, ovaj pakovač kaže da je to naučio iz iskustva, nema precizan odgovor, sem da sve to radi odokativno i samouvereno.

Iskustvo i volja kao ključ dobro odrađenog posla

U ovom poslu iskustvo i znanje igra veliku ulogu, a naš sagovornik ističe da je već dvadeset godina u ovom poslu, te da je zanat „krao“ od dede i oca, a na pitanje da li ima mladih koji bi sutradan nasledili njegov posao, pakovač odgovara: ,,Pa ima. Ko hoće i ima volju i želju da ovo radi, radiće ga bez problema. ”

Međutim, ovaj posao nije ni malo lagan, i zna biti i te kako stresan i odgovoran, što Zoranu ne predstavlja problem jer on ima pravi pristup kada su u pitanju ovakvi zanati, a da stvar bude još interesantnija, Zoran je po profesiji vozač vozila hitne službe, pa je na odgovornost i pravilno reagovanje odavno naučio. On kako kaže svoje poslove voli, a za posao pakovača ističe da nema tolike ljubavi prema istom, odavno bi ova profesija otišla u zaborav.

Sve je lako kada poslu pristupaš na pravi način

Posao pakovača se ne završava završetkom kalemljenja kao kod kalemara. Pakovač je tu da i narednih petnaestak dana nadgleda proizvodnju i prati izvođenje loze. Tokom te dve sedmice, domaćini prostoriju u kojoj se nalaze i u kojoj su ušuškani kalemovi zagrevaju i vode računa o temperaturi koja se kreće od 34℃ do 38℃ i prate razvoj kalema kako bi spojno mesto dobro kaluziralo, a pakovač je tu da navrati i proveri ima li dovoljno vlage.

A da li je bilo trenutaka da je nekada osećao strah da li će kalemove izvesti dobro i uspešno finalizovati proces izvođenja loze i da li tokom te dve sedmice može mirno da spava, Zoran kaže sledeće:

,,Kada bih toliko razmišao, pa ja ne bih izdržao. Ako sam sto posto siguran da sam posao uradio kvalitetno, onda neće biti problema, ali za svaki slučaj tokom tih petnaestak dana uvek obiđem lozu.”

Znak da je loza dobro

I sve ovo ne bi delovalo ovoliko lako i jednostavno da Zoran nema dobar pristup i da ne voli ovaj posao, a kad se njegova odgovornost povuče, onda odgovornost prelazi na domaćina i počinju mnoge druge faze da se ređaju, a svaku treba izvesti na najbolji način i tako sve do novembra ili do sledeće nove sezone.

Foto: OdVažni

Lokacija snimanja/ Prostor ustupili: „MB Pantelić”

VINSKE RUTE/ Od kalema do boce

Podeli ovaj članak:
Back To Top